Metodika Snalaženje U Prostoru 5r239

FILOZOFSKI FAKULTET RAZREDNA NASTAVA

PROSTOR I SNALAŽENJE U PROSTORU

Jasmina Buljubašić Azra Kovač Mirsada Karić Armina Jašarević

SNALAŽENJE U PROSTORU Prostor, kao temeljni geografski pojam, određen je prije svega, svojom veličinom. Učenik veličinu prostora može poimati u tri fizičke veličine: ♣kao dužina ♣kao površina ♣kao volumen Osim poimanja veličine prostora, učenici se moraju salaziti, orijetntirati u prostoru. U prostoru će se snaći čovjek koji shvata svoj položaj u njemu, ali i položaj ostalih objekata i njihove međusobne odnose u prostoru. ♣ Pri poimanju prostora, valja učenike osposobiti za shvatanje njegove veličine, za određivanje svog položaja i položaja drugih objekata u njemu. Spoznavanje prostora usko je povezano za djetetovu motornu aktivnost. ♣ Ono kroz igru upoznaje predmete iz okruženja i njihovo obilježje: boju, oblik, veličinu, položaj u prostoru.

☼ GLAVNE I SPOREDNE STRANE U PROSTORU ☼

U spoznavanju strana svijeta, razlikujemo tri etape: ◄orijentacija sa stalnim stajalištem ◄s promjenljivim stajalištem, i ◄orijentacija u predodžbi

● ORIJENTACIJA SA STALNIM STAJALIŠTEM ● -je prva etapa u uvođenju učenika u snalaženje u prostoru. ◘ Metodičar Z. Kohler predlaže ustrojavanje višekratnog motrenja promjena u izlazu i zalazu Sunca, radi shvatanja strana svijeta i snalaženja u prostoru. ◘ On predlaže da se u blizini škole nađe mjesto s kojeg je otvoren istočni i zapadni obzor. Na komad papira nacrtamo istočnu stranu obzora s uočenim objektima, a na drugom komadu papira označe na kojem mjestu i kada Sunce izlazi i zalazi. ◘ Tako ćemo skupiti više iskustva za orijentaciju, poimanje strana svijeta i promjena dužine dana i noći tokom godine. ◘ Učenici će utvrditi da Sunce izlazi na istoku, da je u podne na najvišem mjestu na nebu, prema jugu, a da pred veče zalazi na suprotnoj strani od istoka-na zapadu.

◘ Samo određivanje glavnih strana svijeta valja ustrojiti izvanučioničkom nastavom na nekoj uzvisini ili bar u školskom dvorištu. ◘ Na tlo postavimo krug izrezan od papira. ◘ U njegovo središte postavimo učenika, licem okrenutog prema Suncu, jugu-J. ◘ Sjena učenika pada iza njega. ◘ Na kružnici označimo tačku gdje je sjena siječe. To je sjever-S.

◘ U smjeru učenikove ispružene lijeve ruke je istok-I, a desna je zapad-Z. ◘ Mjesto na kojem učenik stoji je stajalište. ◘ Prostor koji vidi oko sebe je obzor, vidokrug, horizont, a crta gdje se prividno spaja zemlja i nebeski svod je obzorova, vidikova crta ili obzornica.

♦ ORIJENTACIJA S PROMJENJLJIVIM STAJALIŠTEM ♦ ♦ Mi svoje stajalište možemo promijeniti, no strane svijeta ostaju nepromijenjene. ♦ Strane svijeta možemo odrediti ako smo ustanovili bar jednu od njih. ♦♦ Okrenemo se licem prema sjeveru, tada je jug s leđa, desna ispružena ruka pokazuje istok, a lijeva zapad. ♦Spuštajući se s uvisine u podnožje brda, uočavamo da je obzor manji. ♦♦ Na tom drugom stajalištu pojedini su objekti u prostoru na drugoj strani svijeta. ♦ Učenici su na prvom stajalištu vidjeli kuću na zapadu. ♦ Krećući se prema zapadu, kuća je ostala istočno od našeg drugo stajališta. ♦♦ Dakle, učenici su promijenili stajalište, pa govorimo o orijentaciji s promjenjljivim stajalištem.

● ORIJENTACIJA U PREDODŽBI ● ● Obrađuje se u učionici na temelju neposredne percepcije prostora. ● Na zidovima učionice označimo glavne strane, a potom i sporedne, koristeći se iskustvom s izvanučioničke nastave. ●● Zatim određujemo na kojoj su strani svijeta pojedini predmeti u učionici. ●Nakon toga uzimamo crtež, i stavljamo ga u vodoravan položaj, tako da se označene strane svijeta na crtežu podudaraju s oznakama na zidovima. ●● Zatim crtež podižemo okomito na sjevernoj strani učionice, i to da sjever dođe gore.

♠ KOMPAS ♠ ♠ Orijentaciju u prirodi pomoću kompasa treba obraditi tako da se najprije upozna kompas, ako je moguće u različitim izvedbama. ♠ Potrebno je zatim izdvojiti magnetsku iglu kao najvažiji dio za orijentaciju, i reći da njen najtamniji kraj uvijek označava sjever. ♠ Učenici mogu sami načiniti jednostvan kompas. ♠ Magetiziranjem obične igle, dobit će magnetnu iglu-glavni dio kompasa. ♠ Zaboden u krišku stiropora ili pluta što plivaju na vodi u plastičnoj zdjelici zauzima pravac sjever-jug. ♠ Na izvanučioničkoj nastavi pri ponavljaju, vježbanju i provjeravanju poznavanja snalaženja u prostoru, nastojat ćemo da se učenici nauče orijentirati pomoću kompasa, te spozanaju njegovo korištenje u različitim ljudskim djelatnostima.

☼ UMANJENO PRIKAZIVANJE UDALJENOSTI ☼ ☼ Spoznavanje umanjenog mjerila najbolje je započeti izvanučioničkom nastavom. ☼ Pozorost ćemo obratiti na dva susjedna stabla. ☼ Učenici će u bilježnici zapisati: -smjer pružanja drvoreda, -procijenu udaljenosti i -stvaru udljeost između promatranih stabala ☼ Rad u učionici započinje problemom prikazivanja dva stabla, i njihove stvarne udaljenosti na školskoj ploči i u učeničkim bilježicama. ☼ Dogovorimo se da crtež umanjimo za 10 puta. ☼☼ To znači da će 1m u prirodi biti 1dm na ploči. ☼ Ucrtat ćemo prvo stablo, zatim ćemo umanjiti udaljenost između stabala za 10 puta, jer je 1dm deseti dio metra, a svaki metar u prirodi prikazan je kao decimetar. ☼☼ Tako smo upotrijebili mjerilo- 1:10( 1dm na crtežu, je 10dm u stvarnosti).

♠ TLOCRT ♠ ♠ Pošto su učenici spoznali da se prostor i objekti u njemu mogu prikazivati umanjeno, potrebno je da nauče kako je na crtežu najjednostavnije prikazati objekte u prirodi. ♠ Uobičajeno je da taj rad započinjemo promatranjem predmeta s kojim se učenici svakodnevno susreću, npr.olovkom, gumicom, šiljalom, kutijom šibica... ☻ Primjer sa kutijom šibica ☻ ♠ Kutiju šibica stavimo na papir i ocrtamo. Ono što ostaje na papiru bilježnice jest najjednostavniji crtež predmeta gledan odozgo-tlocrt. ♠ Mjerenjem dužine i širine kutije šibica i njenog tlocrta, utvrdit ćemo da je crtež prikazan u mjerilu 1:1. Iz plana(skupa tlocrta ) možemo razaznati : -oblik, -veličinu, -međusobni položaj predmeta u prostoru

UVOĐENJE UČENIKA U KARTOGRAFSKO OPISMENJAVANJE

☼ Prije uvođenja učenika u kartografsku pismenost, potrebno je uočiti prijelazne etape:

Od stvrnosti do reljefa

Prijelaz na geo.karti

Od reljefa do geog.karte

●Od stvarnosti do reljefa● 

Kako bismo učenike uveli u spoznavanje visinskih razlika, izrađujemo s njima reljef zavičaja.



Za izvanučioničku nastavu potrebno je da:



Učenici ponesu materijal i pribor za izradu reljefa (vlažan pijesak, štapiće za određivanje visine uzvišenja, kartončiće s oznakama strana svijeta, malo sito, zelenu i smeđu boju u prahu, reljefni zemljovid i plan naselja.);



Prilikom odlaska na neku uzvisinu ponavljati odgovarujuće gradivo;



Odabiremo stajalište s kojeg imamo dobar vidik za pokazivanje i motrenje objekata;



Kompasom određujemo strane svijeta i označimo ih kartončićima;

 Učenici se postave polukružno oko označenog mjesta, tako da imaju dobar vidik ispred sebe, posmatraju oblike reljefa, ravnice, uzvišenja, doline, te vodotoke uz imenovanje poznatih dijelova; 

Zajedno s nekoliko učenika izgrađujemo jednostavan reljef zavičaja (plavom trakom bilježimo vodotoke, naselja prikazujemo skupinama kućica od stiropora, crvenom trakom bilježimo ceste, crnom željezničku prugu, šume se označavaju zabodenim grančicama drveća.)



Kada je reljef izgrađen, upoređujemo objekte u prirodi s njihovim prikazima na reljefu;



Na kraju rada izvodimo zaključak da su reljefom prikazana sva uzvišenja, ravnice, cjelokupan izgled zemljišta.

♦ Od reljefa do geografske karte ♦ 

Put od reljefa do geo.karte možemo prijeći na više načina:

a)

Uspoređivanjem plana mjesta s izrađenim reljefom uz istodobno upoznavanje tepografskih znakova;

b)

Predočavanjem reljefa na crtežu uz korištenje topografskih znakova;

c)

Pokrivanjem reljefa prozirnom plastičnom folijom i njegovo sustavno prikazivanje

♠ Od reljefa do geo.karte ♠ ♣ Reljef u pješčaniku prekrijemo s četiri prozirne plastične folije i pričvrstimo ih. ♣ Na prvu foliju nacrtamo smeđim markerima uzvisine, a zelenim markerom nizine. Prvu foliju skinemo i pričvrstimo na bijeli omotni papir na školskoj tabli. ♣ Na drugu foliju plavim markerom ucrtamo vode (vodotoke, jezera, mora) i upišemo njihove nazive. Skinemo je i pričvrstimo na prvu foliju. ♣ Na treću foliju crnim markerom označimo naselja i njihove nazive. Skinemo je i pričvrstimo na školsku tablu. ♣ Na četvrtoj foliji nacrtamo prometnice, crnim markerom željezničku prugu, a crvenim ceste.I nju pričvrstimo na školsku ploču. ♣♣ Tako smo učenicima pokazali kako nastaje geo.karte –umanjeni prikaz većeg dijela zemljišta na kojem su smeđim tonovima prikazene uzvisine, zelenim nizine, plavim vode, a dogovorenim znacima najvažniji objekti.

♦ Prijelaz na geografskoj karti ♦  

Izrađujući prvu geo.kartu zavičaja posmatrali smo Zemljinu površinu odozgo iz ptičije perspektive, i to precrtali na papir. Kako nastaje suvremeni geografska karta?

♦ Možemo spoznati koristeći se videosnimkom od plana do karte, u kojoj promatramo jedan dio Zemljine površine kamerom koja je snima iz zraka. Najprije vidimo sliku grada iz ptičije perspektive – njegov plan. ♦ Uzdizanjem kamere, isčezavaju kuće, ulice, zatim se naziru samo obrisi grada, ali se vidi mnogo veći prostor: uzvisina uz grad, dolina kojom teče rijeka. ♦ Prijelazu na pravu geo.kartu prethodi obrada prostora zavičajne mikroregije, odnosno sadašnje općine. U 3 razredu učenici trebaju temeljito upoznati zavičajnu općinu. ♦ U tom prijelazu na geo.karti polazimo od plana i geo.karte zavičaja, na kojem učenici pokazuju i opisuju šta je na njemu prikazano.

HVALA NA PAŽNJI!!!

☺