Redoslijed Operacija 491b

Veleučilište u Slavonskom Brodu

Priprema proizvodnje

ODREĐIVANJE REDOSLIJEDA OPERACIJA I ZAHVATA Pripremio: mr. sc. Mladen Bošnjaković

Izbor i redoslijed operacija obrade ovisi o nizu parametara, primjerice:  vrsti i stanju materijala,  općem obliku izratka,  traženoj razini točnosti,  baziranju i stezanju obratka  veličini pripremka,  veličini serije,  mogućnosti otkrivanja greške u materijalu,  mogućem odabiru alatnih strojeva i alata itd. Ako govorimo o obradi odvajanjem čestica, da bi se odabrale odgovarajuće operacije obrade potrebno je znati karakteristike i mogućnosti osnovnih baznih tehnoloških procesa obzirom na traženi oblik predmeta. Klasifikacija baznih procesa je prikazana u tablici 1.

Tablica 1 Klasifikacija baznih procesa na temelju oblika skupine dijelova Osnovne skupine oblika Broj Okrugli simetrični Prizmatični Dodani oblici (provrti i navoji) 1 Tokarenje Glodanje Bušenje svrdlom 2 Brušenje Brušenje Razvrtanje 3 Honovanje Honovanje Bušenje tokarenjem 4 Lepovanje Lepovanje Obodno glodanje 5 Poliranje Poliranje Brušenje 6 Proširivanje 7 Provlačenje 8 Izrada navoja

Tablica 2 Mogudnosti postizanja kvalitete obrađene površine za pojedine vrste obrade Broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

Površinska hrapavost Ra (μm) minimalno početna Proces postiziva maksimalna Okrugli simetrični oblici tokarenje 0,8 25,0 brušenje 0,1 1,6 honovanje 0,1 0,8 poliranje 0,1 0,5 lepovanje 0,05 0,5 Prizmatični oblici glodanje 0,8 25,0 brušenje 0,1 1,6 honovanje 0,1 0,8 poliranje 0,1 0,5 lepovanje 0,05 0,5 Provrti, navoji, ostalo bušenje svrdlom 1,6 25,0 razvrtanje 0,8 6,3 bušenje tokarskim 0,8 10,0 nožem obodno glodanje 0,8 15,0 proširivanje 0,2 0,4 provlačenje 0,8 6,3

Određivanje redoslijeda operacija i zahvata

Vrsta alatnog stroja/stroj za tokarilica brusilica honovanje poliranje lepovanje glodalica brusilica honovanje poliranje lepovanje tokarilica, glodalica tokarilica, glodalica tokarilica glodalica proširivanje provlačenje Stranica 1

Veleučilište u Slavonskom Brodu

Priprema proizvodnje

Pri odabiru tehnologije obrade najvažniji parametar je zahtijevana površinska hrapavost koja slijedi geometrijske i dimenzijske tolerancije. Mogućnosti i ograničenja površinske hrapavosti za svaki proces prikazane su u Tablici 2. Slijed temeljnih procesa u svakoj skupini oblika odreĎen je prioritetom i tehničkim ograničenjima. Dakle, ako prvi pretpostavljeni osnovni proces ne zadovoljava zahtjeve površinske hrapavosti, mogu se dodati slijedeći osnovni procesi (ali ne zamjenjuju prvi temeljni proces). Dimenzijske tolerancije imaju sličan utjecaj kao i površinska hrapavost. Postoji empirijska relacija izmeĎu dimenzijske tolerancije i površinske hrapavosti (konačne) tako da minimalna dimenzijska tolerancija zahtjeva minimalnu površinsku hrapavost. Manja od obje površinske hrapavosti (zadana crtežom i translatirana u Tablici 3, upotrijebit će se za ulaz u Tablicu 2 i izbor temeljnog procesa. Tablica 3 Pretvaranje dimenzijske tolerancije u površinsku hrapavost Tolerancija Površinska hrapavost ± (mm) Ra (μm) < 0,005 > 0,20 0,010 0,32 0,015 0,45 0,020 0,80 0,030 1,0 0,040 1,32 0,050 1,60 0,060 1,80 0,080 2,12 0,100 2,50 0,150 3,75 0,200 5,00 0,250 6,25 0,350 9,12 0,600 12,50 1,000 25,00 Tablica 3 pomaže projektantu u pretvaranju tolerancija u površinske hrapavosti te površinske hrapavosti u dimenzijske tolerancije. Geometrijske tolerancije (Tablica 4) razmatrat će se kao konačan kriterij za provjeru mogućnosti procesa. Tablica 4 Mogućnosti geometrijske tolerancije baznog procesa Tip geometrijske tolerancije (mm) Bazni proces Paralelizam Okomitost Koncentričnost Tokarenje 0,01-0,02 0,02 0,005-0,01 Glodanje 0,01-0,02 0,02 Bušenje svrdlom 0,2 0,1 0,1 Bušenje tokarskim 0,005 0,01 0,01 nožem Brušenje 0,001 0,001 0,002 Honovanje 0,0005 0,001 0,002 Superfiniš 0,0005 0,001 0,005

Određivanje redoslijeda operacija i zahvata

Kutnost 0,01 0,01 0,1 0,01 0,002 0,002 0,002

Stranica 2

Veleučilište u Slavonskom Brodu

Priprema proizvodnje

U praksi se uglavnom primjenjuju dva pristupa u rješavanju problema izbora i odreĎivanja redoslijeda operacija. Prema prvom, na osnovi analize karakteristika predmeta i iskustva, odreĎuje se popis potrebnih operacija, odnosno popis zahvata unutar operacije. Ovaj pristup obično podrazumijeva korištenje ranije izraĎenih tehnoloških postupaka, tako da se za novi predmet koristi sličan tehnološki postupak. Ovdje se ne vodi mnogo računa da li će tehnološki postupak biti najpovoljniji, ali se dobiva na brzini projektiranja. Drugi pristup polazi od analize površina na predmetu i zahtjeva postavljenim na svaku površinu. Za svaku površinu se odrede potrebni zahvati obrade. Na taj način se dobije skup zahvata koje treba obaviti na predmetu. Ti se zahvati zatim, na osnovu iskustvenih znanja o prednostima pojedinih obrada, slažu u odreĎeni redoslijed i grupiraju u operacije. Pri tome se vodi računa o mogućnostima postizanja kvalitete (Tablice 2, 3 i 4) te produktivnosti i ekonomičnosti. Krajnji rezultat je lista potrebnih operacija i zahvata. Zlatna pravila pri projektiranju strukture tehnološkog procesa su: - konačni oblik izratka treba postići sa što manjim brojem što jednostavnijih operacija - prve operacije trebaju biti one koje omogućuju promjenu polaznog oblika materijala pripremka - prve operacije su obično one koje dovode do najvećeg škarta - prve operacije trebaju biti one koje će najprije pokazati grešku u materijalu U nastavku je opisana metodologija odreĎivanja redoslijeda operacija na primjeru prikazanom na slici 1.

B4

B3

Materijal: Sivi lijev (odljevak) Količina: 1200 kom

B1 B2

Slika 1 Primjer predmeta za određivanje redoslijeda operacija (Ø20H7 – tolerancija 0, +0,021)

Određivanje redoslijeda operacija i zahvata

Stranica 3

Veleučilište u Slavonskom Brodu

Priprema proizvodnje

Utvrđivanje elementarnih površina na predmetu Pod elementarnom površinom se podrazumijeva svaka pojedinačna površina na predmetu koja zahtijeva najmanje jedan zahvat obrade. Da bi se predmet opisao preko elementarnih površina, potrebno je prethodno imati sistematizirane sve elementarne površine koje se mogu pojaviti. Jedna takva lista data je u nastavku. Elementarne površine kod okruglih predmeta: − kružna vanjska površina, − čeona površina, − kružna unutarnja površina, − konusna vanjska površina, − konusna unutarnja površina, − skošenje vanjskog brida, − skošenje unutrašnja brida − navoj na kružnoj vanjskoj površini, − navoj na kružnoj unutarnjoj površini, − otvor u aksijalnom smjeru, − otvor u poprečnom smjeru, − upušten otvor u aksijalnom smjeru, − upušten otvor u poprečnom smjeru, − navoj u otvoru u aksijalnom smjeru, − navoj u otvoru u poprečnom smjeru, − žlijeb na vanjskoj površini, − žlijeb na unutarnjoj površini, − ozubljenje, − utor na vanjskoj površini, − utor na unutarnjoj površini, − uzdužni utor vanjski, − uzdužni utor unutarnji, − središnje gnijezdo. Elementarne površine kod prizmatičnih predmeta: − ravna površina, − kosa površina, − zaobljena površina − žlijeb i polužljeb, − pravokutni i kružni džep, − provrt, − upuštena površina u otvoru, − skošeni brid u otvoru, − navoj u otvoru.

Određivanje redoslijeda operacija i zahvata

Stranica 4

Veleučilište u Slavonskom Brodu

Priprema proizvodnje

U konkretnom primjeru, za predmet prikazan na slici 1, prepoznato je pet elementarnih površina označenih brojevima 1 do 5. Pored ovih pet, predmet ima i četiri površine koje se ne obraĎuju, označene s B1, B2, B3 i B4.

Broj elem. pov.

Tablica 5 Pregled elementarnih površina Naziv elementarne površine Osnovni podaci za površinu

1

Otvor u aksijalnom smjeru

2

Kružna čeona površina

3

Upušten otvor u aksijalnom smjeru

4

Kružna unutarnja površina

5

Skošenje unutarnje površine

promjer Ø8+0,4 kvaliteta N10 29±0,3 od osi površine 4; okomitost 0,2 prema površini 2 14±0,8 od površine B1 kvaliteta N7 ravnost 0,02 promjer: Ø 16+1; kvaliteta: N10; 12-0,5 od površine 2; minimalno 4 mm od površine 1 promjer Ø 20H7 kvaliteta N7 okomitost 0,02 prema površini 2 mjera 1/450 kvaliteta: N10

Određivanje potrebnih zahvata za obradu elementarnih površina U ovom koraku se za sve elementarne površine odreĎuju potrebni zahvati obrade. Koje vrste zahvata će se primijeniti prvenstveno zavisi od vrste predmeta i tipa površine, a koliki broj zahvata će se primijeniti zavisi od ostalih zahtjeva na površini, prvenstveno kvalitete obraĎene površine. Ako je promatrana površina visoke kvalitete, ona će u principu imati: − grubu, − (srednju) i − finu (završnu) obradu. Pri odreĎivanju potrebnih zahvata neophodno je, izmeĎu ostalog, znati kojim vrstama obrade se može ostvariti koja kvaliteta obraĎene površine, što je prikazano u tablici 2. Ako je u pitanju predmet kružnog (valjkastog) oblika, za obradu unutarnje kružne površine potrebni zahvati će biti grubo i fino tokarenje (i srednja obrada) i unutarnje okruglo brušenje (završna obrada). Za obradu unutarnje kružne površine uobičajene su dvije varijante, zavisno od promjera otvora:   

bušenje (gruba obrada), tokarenje (veći promjeri) ili proširivanje (manji promjeri) (srednja obrada) i unutarnje brušenje (veći promjeri) ili razvrtanje (manji promjeri) (završna obrada).

Za obradu ravne površine prizmatičnih predmeta primjenjuju se zahvati grubog i finog glodanja (srednja obrada) i ravnog brušenja (završna obrada). Određivanje redoslijeda operacija i zahvata

Stranica 5

Veleučilište u Slavonskom Brodu

Priprema proizvodnje

OdreĎivanje potrebnih zahvata svodi se na uspostavljanje relacija tipa može da se obradi izmeĎu elementarnih površina i zahvata. MeĎutim, uspostavljanje ovakvih relacija nije uopće jednostavan problem jer se u dosta slučajeva jedna ista vrsta elementarne površine može obraditi na više načina. Za predmet iz primjera na slici 1, u tablici 6 dan je pregled potrebnih zahvata za obradu svih elementarnih površina. Tablica 6 Pregled potrebnih zahvata za obradu elementarnih površina Elementarna površina Potrebni zahvati 1

- bušenje otvora (1Z)

2

- prethodno tokarenje kružne čeone površine (2G) - završno tokarenje kružne čeone površine (2Z)

3

- upuštanje otvora (3Z)

4

- bušenje kružne unutarnje površine (4G) - proširivanje kružne unutarnje površine (4S) - razvrtanje kružne unutarnje površine (4Z)

5

- izrada skošenja (5Z)

U tablici je uz svaki zahvat dana i oznaka zahvata, radi daljeg lakšeg praćenja metode. Oznake su usvojene po principu da je brojem označena elementarna površina na kojoj se vrši zahvat, a slovo označava grubu, srednju ili završnu obradu (primjerice: zahvat 4G označava grubu obradu na površini 4, 4S – srednju obradu na površini 4 i 4Z - završnu obradu na površini 4). OdreĎivanjem zahvata za sve elementarne površine dobiva se ukupan skup zahvata u cjelokupnom procesu izrade predmeta, koji još ne predstavlja ništa dok se ne izvrši odreĎivanje njihovog redoslijeda izvoĎenja i grupiranje u operacije. Određivanje redoslijeda zahvata OdreĎivanje redoslijeda zahvata je problem koji se najuspješnije može riješiti utvrĎivanjem prioriteta izmeĎu pojedinih zahvata. Ali, problem je kako odrediti prioritete. Da bi se postavila pravila za utvrĎivanje prioriteta izmeĎu pojedinih zahvata, neophodno je sistematizirati razloge zašto jedan zahvat mora ići prije drugog.

Prioriteti izvođenja zahvata zbog dimenzijskih razloga Svaka elementarna površina je geometrijski definirana preko kota kojima su utvrĎene dimenzije površine, ali i odnosi prema drugim površinama na predmetu. UtvrĎivanje prioriteta izmeĎu zahvata zbog dimenzijskog razloga je vezano za kotiranje površina i može se definirati u obliku sljedećeg pravila: "Ako za promatranu elementarnu površinu postoji druga elementarna površina preko koje je ona kotirana, onda zahvati na toj drugoj površini imaju prioritet u odnosu na zahvate na promatranoj površini".

Određivanje redoslijeda operacija i zahvata

Stranica 6

Veleučilište u Slavonskom Brodu

Priprema proizvodnje

Ovo pravilo je korišteno na primjeru u sljedećim slučajevima:   

prije bušenja otvora 1 (zahvat 1Z) mora biti završena kružna unutrašnja površina 4 (zahvat 4Z), jer je preko nje kotiran otvor, prije upuštanja otvora 3 (zahvat 3Z) mora biti završena čeona površina 2 (zahvat 2Z), jer je dubina upuštanja kotirana preko te površine, prije skošenja ruba 5 (zahvat 5Z) moraju biti obraĎene površine 2 i 4, jer je brid kotiran preko njih.

Slika 2 ilustrira slučaj dimenzijskog redoslijeda. S obzirom da je površina F1 dimenzionirana u relaciji sa hrapavom površinom B1, logično je da će se površina F1 obraditi prije površine F6 (takoĎer i zbog uže tolerancije ±0.3). Ako bi zbog odreĎenih razloga, površina F6 bila obraĎena prije površine F1, bio bi potreban prijenos dimenzija što bi rezultiralo smanjenjem tolerancija.

B1

20±0,3

20+1

F6

F1 Slika 2. Slučaj dimenzijskog redoslijeda

Prioriteti izvođenja zahvata zbog geometrijskog razloga UtvrĎivanje prioriteta izmeĎu zahvata zbog geometrijskog razloga je vezano za eventualne zahtjeve u pogledu odnosa izmeĎu površina, kao što su okomitost, paralelnost itd. Prioriteti u ovom slučaju se mogu definirati u obliku pravila: "Ako u odnosu na promatranu elementarnu površinu postoji druga elementarna površina prema kojoj je postavljen zahtjev geometrijske tolerancije onda zahvati na toj drugoj površini (baznoj) imaju prioritet u odnosu na zahvate na promatranoj površini". Ovo pravilo je primijenjeno u sljedećim slučajevima:   

prije bušenja otvora 1 (zahvat 1Z) mora biti završena čeona površina 2 (zahvat 2Z), jer postoji zahtjev okomitosti površine 1 prema površini 2, prije upuštanja otvora 3 (zahvat 3Z) mora biti završen otvor 1 (zahvat 1Z), jer postoji zahtjev minimalnog rastojanja 4 mm prema toj površini, prije završne obrade kružne unutarnje površine 4 (zahvat 4Z) mora biti obraĎena površina 2 (zahvat 2Z), jer postoji zahtjev okomitosti površine 4 prema površini 2.

Određivanje redoslijeda operacija i zahvata

Stranica 7

Veleučilište u Slavonskom Brodu

Priprema proizvodnje

Slika 3 ilustrira primjer geometrijskog redoslijeda gdje se tolerancija koaksijalnosti provrta (2) odnosi na površinu (1). Stoga se površina (1) uzima kao baza i prethodi operaciji na površini (2).

Slika 3. Primjer geometrijskog redoslijeda Prioriteti izvođenja zahvata zbog tehnološkog razloga Prioriteti izmeĎu zahvata zbog tehnološkog razloga su relativno jednostavniji za rješavanje i koriste se kada na istoj površini postoji veći broj zahvata. Pravilo se svodi na sljedeće: "Ako na promatranoj elementarnoj površini postoji veći broj zahvata, zahvati grube obrade imaju prioritet u odnosu na zahvate fine obrade". Ovo pravilo je primijenjeno pri obradi površina 2 i 4. Slika 4 daje primjer tehnološkog ograničenja ako se radi o provrtima. Provrt manjeg promjera ili najveće dubine mora biti obraĎen prije drugog provrta većeg promjera i manje dubine. Razlog tome je da na aksijalnost manjeg ili preciznijeg provrta može utjecati prisustvo većeg, manje preciznog provrta, ako se sijeku. (npr. H7 mora biti izraĎen prije H11). Slika 4. Slučaj tehnološkog ograničenja Prioriteti izvođenja zahvata zbog ekonomskog razloga Ekonomski razlog za prioritete je vezan za odreĎene uštede koje se mogu ostvariti ispravnim redoslijedom zahvata na odreĎenim površinama. Te uštede mogu biti različite, a vezane su za skraćenje vremena trajanja zahvata, za skraćenje trajanja pomoćnih zahvata, za smanjenje potrošnje alata itd. Ovo pravilo je primijenjeno u sljedećim slučajevima: 

prije obrade čeone površine 2 (zahvat 2G) treba obaviti bušenje kružne unutarnje površine 4 (zahvat 4G), jer se time skraćuje hod alata pri čeonom tokarenju, a time i vrijeme zahvata,



prije razvrtanja unutarnje površine 4 (zahvat 4Z) treba skositi brid u otvoru (zahvat 5Z), jer se time štedi razvrtač i povećava njegov vijek trajanja.

Određivanje redoslijeda operacija i zahvata

Stranica 8

Veleučilište u Slavonskom Brodu

Priprema proizvodnje

Uzimajući u obzir sve navedene razloge i primjenjujući odgovarajuća pravila, mogu se odrediti prioriteti pojedinih zahvata. Za predmet iz primjera to je prikazano u tablici 7. Tablica 7 Prioriteti izvođenja pojedinih zahvata Zahvat 1Z 2G 2Z 3Z 4G 4S 4Z 5Z

Zahvati koji imaju prioritet zbog dimenzijskog

geometrijskog

4Z

2Z

tehnološkog

ekonomskog 4S

2G 2Z

1Z

2Z

4G 4S

5Z

2Z, 4S

Nakon utvrĎenih prioriteta, za odreĎivanje redoslijeda može se koristiti postupak preko dvostruke matrice prikazane na slici 5.

Slika 5. Matrica za utvrđivanje redoslijeda zahvata

U ovoj matrici, u lijevom dijelu, najprije su prenijeti prioriteti pojedinih zahvata iz tablice prioriteta, a zatim su u desnom dijelu, odreĎeni redoslijedi izvoĎenja zahvata od prvog do osmog uz poštivanje svih pojedinačnih prioriteta iz lijevog dijela matrice.

Određivanje redoslijeda operacija i zahvata

Stranica 9

Veleučilište u Slavonskom Brodu

Priprema proizvodnje

Grupiranje zahvata u operacije Nakon utvrĎenog redoslijeda zahvata, ostaje posljednji korak: definiranje operacija spajanjem zahvata. Pri tome se pod operacijom podrazumijeva dio procesa izrade predmeta (ili skup zahvata) koji se obavlja na jednom radnom mjestu pri istom stezanju. Preduvjet za grupiranje zahvata u operacije su svakako informacije o radnim mjestima, odnosno strojevima, koji su na raspolaganju. Sljedeći problem je vezan za mogućnost grupiranja zahvata u operacije, odnosno spajanja onih zahvata za koje se koristi isti stroj. Za grupiranje zahvata u istu operaciju trebaju biti zadovoljeni sljedeći uvjeti:   

da se za zahvate koristi isti stroj da zahvati redoslijedom slijede jedan za drugim i da se izvode pri istom stezanju.

Za promatrani primjer na slici 1, svi zahvati su grupirani u dvije operacije: 1. operacija: TOKARENJE, sa sljedećim zahvatima: − − − − − −

bušenje provrta (4G), proširivanje kružne unutarnje površine (4S), grubo tokarenje kružne čeone površine (2G), završno tokarenje kružne čeone površine (2Z), izrada skošenja (5Z) i razvrtanje kružne unutarnje površine (4Z).

2. operacija: BUŠENJE, sa sljedećim zahvatima: − bušenje otvora (1Z), − upuštanje otvora (3Z),

Pri grupiranju zahvata u operacije, projektant tehnološkog postupka može razraditi više varijanti, ovisno o tome da li se ide na veću ili manju složenost pojedinih operacija. Od složenosti operacije, odnosno manjeg ili većeg broja zahvata koji će se izvoditi u jednoj operaciji ovisi i koji će se stroj primijeniti. Pristup ka složenijim operacijama, odnosno operacijama kod kojih je velika koncentracija zahvata, ima svoje prednosti: 

veća je točnost obrade, jer ima manje operacija i manje stezanja i pozicioniranja u toku cjelokupnog procesa izrade predmeta,



manje je kretanje predmeta tokom procesa njegove izrade,

ali i nedostatke: 

potrebna je složenija tehnološka oprema (složeniji strojevi),



duža je priprema radnih mjesta za izvoĎenje operacija,



duže je zadržavanje predmeta na operacijama i



potrebno je veće znanje radnika na radnim mjestima.

Određivanje redoslijeda operacija i zahvata

Stranica 10

Veleučilište u Slavonskom Brodu

Priprema proizvodnje

Redoslijed zahvata Neka je zadan predmet prema slici 6. Varijante izrade u smislu redoslijeda pojedinih zahvata opisane su niže. Broj mogućih varijanti izrade

n = p!

gdje je p broj obraĎivanih površina. Vremenska analiza različitih varijanti izrade pokazuje da su vremena izrade za pojedine varijante različita uz primijenjeni isti režim obrade iako je konačni oblik predmeta isti. Slika 6 Skica izrade izratka iz šipke

Tablica 8 Pregled mogudih varijanti redoslijeda zahvata

Napomena: Cijena rada sata stroja 80 –150 kn/h (10,52 –19,60 €/h), cca 11 –20 €/h Određivanje redoslijeda operacija i zahvata

Stranica 11

Veleučilište u Slavonskom Brodu

Priprema proizvodnje

Zaključak Oblikovanje postupcima OOČ je veoma složen proces. Veoma često postoji beskonačan broj kombinacija strojeva i alata koji će proizvesti dio specificiran tehničkim crtežom. Dakako, troškovi i vremena će se mijenjati u skladu sa odabranim procesom. Stoga to zahtjeva vješto baratanje operacijskim uvjetima s ciljem postizanja ekonomskog optimuma. S tog gledišta, biti će prikazana osjetljivost proizvodnih uvjeta u odnosu na vremena i troškove u primjeru niže. Primjer 1 Odabir operacija Razlika vremena obrade rezultirala je preporukama 37-orice tehnologa kada im je zadan zadatak napraviti provrt:  promjer 30 mm  duljina provrta 30 mm  tolerancija promjera  0,15  površinska hrapavost Ra 7,5. Rezultati su prikazani tablicom niže. Vremena obrade razlikuju se 10:1 iako su sve preporuke tehnički izvedive. Tablica 8 Usporedba preporuka 37 tehnologa (Izvor: Halevi) Broj

Operacija

Broj stručnjaka 9

Vrijeme obrade (min) 0,13-0,58

1

Bušenje svrdlom 30 mm

2

Bušenje svrdlom 28 + bušenje tokarenjem 30

9

0,22-0,65

3

Bušenje svrdlom 20 + bušenje svrdlom 30

7

0,49-0,84

4

Bušenje svrdlom 15 + bušenje svrdlom 30

1

0,81

5

Bušenje svrdlom 10 + bušenje svrdlom 30

2

0,78

6

Bušenje svrdlom 5 + bušenje svrdlom 30

1

0,81

7

Bušenje svrdlom 8 + bušenje svrdlom 28 + tokarenje na 30

1

0,86

8

Bušenje svrdlom 8 + bušenje svrdlom 18 + tokarenje na 30

1

0,77

9

Bušenje svrdlom 10 + bušenje svrdlom 20 + bušenje svrdlom 30

2

1,04

10

Bušenje svrdlom 10 + bušenje svrdlom 28,7 + razvrtanje 30

1

1,07

11

Bušenje svrdlom 10 + bušenje svrdlom 20 + bušenje svrdlom 28 + tokarenje na 30

2

1,13

12

Bušenje svrdlom 5 + bušenje svrdlom 13 + bušenje svrdlom 22 + bušenje svrdlom 30

1

1,29

Određivanje redoslijeda operacija i zahvata

Stranica 12